Kardiologija je velika oblast interne medicine koja se bavi bolestima kardiovaskularnog sistema koga čine srce i krvni sudovi. Ova oblast je od posebnog značaja pre svega zbog visoke stope oboljevanja od kardiovaskulrnih bolesti savremenog doba i podatka da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti današnjeg čoveka.
NAJČEŠĆA OBOLJENJA SRCA I KRVNIH SUDOVA:
- akutni infarkt miokarda
- angina pectoris
- miokarditis
- perikarditis
- infektivni endokarditis
- arterijska hipertenzija-visok krvni pritisak
- arterijska hipotenzija-nizak krvni pritisak
- aritmije-poremećaji srčanog ritma
- kardiomiopatije
- plućno srce
- embolija pluća
- valvularne mane srca (aortna stenoza, aortna insuficijencija, mitralna stenoza, mitralna insuficijencija, prolaps mitralne valvule, trikuspidna stenoza, trikuspidna insuficijencija, pulmonalna stenoza, pulmonalna insuficijencija)
- urođene srčane mane
- bolesti aorte
- bolesti arterija i vena (stenoza karotidnih arterija, arteriosclerosis obliterans, tromboflebitis, flebotromboza, hronična venska insufucijencija, proširene vene, ulcus cruris)
Naša ustanova se bavi primarnom i sekundarnom prevencijom kardiovaskularnih bolesti i koristi savremene i neinvazivne dijagnostičke metode u kardiologiji.
Kardiološki pregled je bezbolan, nije potrebna nikakva priprema, ne koriste se nikakvi invazivni instrumenti (uobičajeno se koristi stetoskop, tenziometar, EKG aparat). Traje prosečno oko 20-30 minuta a po potrebi i duže.
Kardiološki pregled obuhvata:
- Anamnezu odnosno uzimanje podataka o postojećim tegobama i smetnjama.
- Ličnu i porodičnu anamnezu, odnosno podatke o prethodnim bolestima i detekciju faktora rizika od vaskularnih, endokrinih, neuroloških, nefroloških i drugih faktora rizika kod bolesnika i krvnih srodnika).
- Kardiološki pregled (status)
- Završno mišljenje i određivanje terapije
- Dopunske dijagnostičke procedure
- 1. Tegobe koje se javljaju naglo ili postepeno i zahtevaju da se obavi kardiološki pregled su neke od sledećih: bol u sredogruđu, gušenje, lupanje i preskakanje srca, glavobolja, vrtoglavice, otoci potkolenica, zamor, mučnina, opšta slabost, promene u vidu, krvarenje iz nosa i dr.
- Deo kardiološkog pregleda (statusa) je uzimanje podataka o prethodnim bolestima kao i podaci o bolestima u porodici i kod krvnih srodnika zbog postojanja eventualno naslednih oboljenja.
- 3. Kardiološki pregled obuhvata: opšti pregled (stav, visina, telesna težina, simetričnost građe tela, muskulatura, koža i potkožno tkivo, telesna temperatura, disanje, psihičko stanje); pregled glave (oblik, kosmatost, oči, nos, usta) i vrata (pokretljivost, stanje štitaste žlezde, stanje vena na vratu, pulsacije: arterijske i venske); pregled grudnog koša i pluća (simetričnost i oblik grudnog koša, respiratorna pokretljivost hemitoraksa, zvuk pluća, tip disanja, pojava patološkog disajnog šuma, pojava propratnih šumova); pregled srca i krvnih sudova (ritam srčanih kontrakcija, srčanih tonova, galopa, nalaz šumova: vreme javljanja, karakter, pravci propagacije, što nas usmerava ka daljoj dijagnostici); pregled abdomena: položaj tbušnog zida, osetljivost, prisustvo slobodne tečnosti, šumova abdominalne aorte, stanje jetre i slezine, osetljivost bubrega; pregled ekstremiteta: deformiteti, otoci, varikoziteti.
- Na osnovu rezultata kardiološkog pregleda donosi se odluka o daljnim dijagnostičkim postupcima u cilju postavljanja tačne dijagnoze i određivanja odgovarajuće terapije.
- 5. Dijagnostičke procedure koje se mogu obuhvatiti: određivanje laboratorijske analize (osnovne bioh. analize krvi; analize za nekrozumiokarda-Troponin, Mioglobin, CK-MB, CK; analize za srčanu insuficijenciju-proBNP, BNP; analize za tromboemboliju pluća-D-dimer; hormoni štitaste žlezde), Rtg srca i pluća, ehokardiografija, 24 h EKG holter monitoring, 24 h ambulatorni monitoring krvnog pritiska, test fizičkog opterećenja-ergometrija, STRES ehokardiografija, MSCT angiografija krvnih sudova srca i pluća, pregled oftalmologa, neurologa, endokrinologa, nefrologa, vaskularnog hirurga, dijetetičara i dr.
Dijagnostičke metode:
- Standarna elektrokardiografija (EKG)
- Transtorakalna ehokardiografija (ultrazvučni pregled srca)
- Doppler krvnih sudova vrata, ekstremiteta, trbušne aorte i bubrežnih arterija
- Dinamska elektrokardiografija po Holteru (EKG-Holter monitoring tokom 24h, 48h, 72h i 7 dana)
- Dinamski ambulatorni monitoring arterijskog krvnog pritiska (TA) po Holteru tokom 24h
Faktori rizika koji pogoduju nastanku kardiovaskularnih bolesti:
Potencijalno nepromenljivi:
- Genetska predispozicija
- Godine života (starije osobe ali se sve više granica pomera ka mlađem životnom dobu)
- Pol (u reproduktivnom periodu češće oboljevaju muškarci)
Potencijalno promenljivi:
- Povišen krvni pritisak
- Povišen nivo masnoća u krvi
- Povišen nivo šećera u krvi
- Povišen nivo mokraćne kiseline u krvi
- Prekomerna telesna težina (gojaznost centralnog tipa)
- Fizička neaktivnost
- Pušenje
- Alkohol
- Stres